Nedostatak hranjivih materija u zemljištu dovodi do karakterističnih oštećenja na biljkama. Osnovni elementi neophodni za pravilan rast i razvoj biljaka su azot, fosfor, kalijum i kalcijum. Da ne zaboravimo spomenuti i mikroelemente, koji su takođe bitni za uspešan odgoj biljaka.

Najbitniji za fotosintezu – AZOT (N)

Azot se koristi za sintezu hlorofila i neophodan je za normalno odvijanje procesa fotosinteze, koja je odgovorna za rast biljaka. Nedostatak azota je lako prepoznati, biljka ostaje mala, rast je zaustavljen a stariji listovi dobijaju žutu boju – hlorozu. Biljke je neophodno prihraniti azotom za vreme klijanja i u glavnoj fazi rasta. Ukoliko se biljke često prihranjuju azotom tkiva će da omekšaju i biljke će biti podložne gljivičnim obolenjima i lisnim vašima. Biljke koje prezimljavaju od kraja leta ne treba uopšte prihranjivati azotnim đubrivima, kako bi stablo očvrsnulo i bez problema prezimelo.

Hloroza lista hortenzije

Najbitniji za nasleđivanje i energetski metabolizam – FOSFOR (P)

Nedostatak fosfora izaziva slab rast biljaka, loše cvetanje i prebojenost listova u crvekastu boju. Ukoliko ima viška fosfora u zemljištu utoliko će biti smanjen unos gvožđa i mangana, koji su isto važni za pravilan rast i razvoj biljaka.

Crvenkasto smeđa obojenost listova

Osnovni element za regulaciju vodenog režima biljke – KALIJUM (K)

Ukoliko biljka nema dovoljno kalijuma, brže vene i smanjena joj je otpornost na štetne mikroorganizme. Prvo odumiru vrhovi i rubovi starijih listova. Ukoliko ima viška kalijuma, na starijim listovima se javljaju fleke poput opekotina (na ivicama listova – nekroza) i biljke manje usvajaju magnezijuma i kalcijuma.

Osnovni element za fotosintezu i čvrstinu ćelijskog zida – MAGNEZIJUM (Mg)

Nedostatak ovog elementa u biljkama manifestuje se najčešće na srednje starim listovima u vidu hloroze tj. nervi lista ostanu zeleni a površine između nerava požute. Kod peščanih zemljišta se često javlja hloroza. Ukoliko biljka ima previše magnezijuma zaustavlja se usvajanje kalijuma i kalcijuma.

Nedostatak magnezijuma

Takozvani hranjivi elementi u tragovima poput mangana, gvožđa, bakra, molibdena, bora i dr. su isto važni za odvijanje određenih procesa u biljkama, koji im osiguravaju pravilan rast i razvoj. Ukoliko vaše biljke zalivate vodom iz vodovoda i ukoliko je sastav vode takav, da ima povižen sadržaj krečnjaka, biljke neće moći da usvoje ove mikroelemente jer će se oni čvrsto vezati za karbonate. Najbolja voda za zalivanje je kišnica.

Najvažnije je da pre nego što krenete sa prihranom biljaka, pročitate upustva o pravilnom načinu prihrane, kako bi obezbedili biljci izbalansirane uslove za rast i razvoj.

Bitan mikroelemenat za rast i razvoj biljaka – GVOŽĐE (Fe)

Bitnost ovog elementa je sinteza hlorofila i belančevina. Manifestuje se tako što su najmlađi listovi žuti a nervi ostaju zeleni.

Nedostatak gvožđa – mladi listovi žute

Bitan mikroelemenat za metabolizam – MANGAN (Mn)

Mangan učestvuje u brojnim metaboličkim procesima. Njegov nedostatak se manifestuje po stvaranju tačkastih polja na starijim i srednje starim listovima u vidu žutila. Karakterističan je za zemljišta gde se voda duže zadržava. Slični su simptomi nedostatku gvožđa.

Prihrana biljaka

Prihrana se može obavljati preko lista – folijarno ili dodavanje u zemlju. Đubriva mogu biti tečna, granulisana i praškasta. Bez obzira na vrstu đubriva, obavezno vodite računa o koncentraciji, koja se primenjuje jer prejaka koncentracija, može da uništi biljke. Kod prihrane sobnih biljaka najčešće koristimo štapiće ili tečnost koju razblažujemo sa vodom ( biljke poput orhideja, paprati su osetljive na višak soli i vodite računa da ne preterujete sa prihranom). Hraniva u vidu štapića su praktična, jer postepeno oslobađaju hranljive elemente tokom 2-3 meseca. Koristite ih u proleće ili leto. S obzirom na njihovu jaku koncentraciju treba ih pobadati u humus uz ivicu saksije, a ne u sredinu, gde bi mogli da nanesu opekotine korenu. Taj tip hraniva je idealan za tek presađene biljke, jer se tako izbegava svaki direktan kontakt koncentrovanog preparata s korenom. Prihranjivanje je neophodno za biljke u saksiji, jer koren raspolaže samo ograničenom zapreminom zemlje. Pošto iscrpi ono malo hranljivih elemenata iz humusa, biljkama je potrebna prihrana svakih 15 dana u periodu rasta.

Kao fantastično đubrivo se pokazalo spororazlagajuće Osmocte granulisano đubrivo, koje kada stavite u saksije, se razlaže narednih 6 meseci.

Coming Soon...