– Hortenzija

550.00рсд

Hortenzija  Najbolje joj odgovaraju mesta koja su u jutarnjim satima osunčana, a poslepodne u senci. Nikako ne podnosi da stalno bude na suncu, ukoliko se uzgajaju u vrtu. Ove vrste traže redovno zalivanje i prihranu. Hortenzije su pogodne i za uzgoj u većim saksijama. Dostižu  visinu 1,5-2m.

  • Dodatne informacije

    Boja cveta

    roza, rozo-ljubičasta

    Isporuka

    sadnice visine 40-50cm

    Mesto sadnje

    bašta, saksija, žardinjera

    Položaj

    svetlost, polusenka

    Životni vek biljke

    višegodišnje sadnice

  • Opis

    Hortenzija  Cvetne vrste, kao što je hortenzija uspevaju u saksijama, lako se održavaju i neguju i predstavljaju savršeno rešenje za male balkone i prozore. Njihovo idealno stanište trebalo bi da bude okrenuto prema istočnoj ili jugoistočnoj strani sveta. Biljka aristokratskog izgleda i cveta. Masivna sa krupnim cvetovima, koji u zavisnosti od kiselosti zemlje, mogu menjati boju iz plave u roze.

    Hortenzija  Najbolje joj odgovaraju mesta koja su u jutarnjim satima osunčana, a poslepodne u senci. Nikako ne podnosi da stalno bude na suncu, ukoliko se uzgajaju u vrtu. Ove vrste traže redovno zalivanje i prihranu. Prostori na terasama i balkonima, gde nema mnogo sunca prosto mogu da “ožive” sa nekoliko saksija hortenzija. Dobro podnosi ograničen prostor i uz dobru negu, biće puno cveta. Izaberite dublju saksiju, minimum 30 cm. Mora imati drenažni sloj i način da se voda cedi iz saksije. Supstrat krupnije granulacije i osmokot, kao obavezna prihrana. Tokom letnjih vrućina uredno zalivajte.

    Dobro podnosi orezivanje, tako da se može formirati gusta i ravnomerna krošnja. Orezivanje je bolje u rano proleće kada prestane opasnost od jakih mrazeva. S obzirom da je koren u saksiji izloženiji promrzavanju, povedite računa da tokom zime saksije budu na zaštićenijim mestima. Ne na udaru vetra ili betonskim stazama.

    Ž𝒊𝒗𝒂 𝒐𝒈𝒓𝒂𝒅𝒂
    Živu ogradu sadimo u bašti kao dekorativan detalj koji predstavlja barijeru – zaštitu od spoljnih pogleda ili prepreku za prolazak. Žive ograde mogu da služe i kao niže prepreke u bašti na primer razgraničenje travnjaka i staze.
    Ž𝒊𝒗𝒂 𝒐𝒈𝒓𝒂𝒅𝒂 – podela prema visini i vrsti
    Žive ograde se dele na listopadne i zimzelene. Po visini se dele na niske i visoke. Ove vrste biljaka su sklone orezivanju i od njih se mogu formirati razni oblici. Listopadne žive ograde su većinom i cvetajuće.